Dissertation/ Thesis
Analiza i uporaba člana u francuskome i hrvatskome jeziku : psiholingvistički aspekt i primjena u nastavi ; Analysis and Usage of Articles in French and Croatian Languages : Psycholinguistic Aspect and Application in Teaching
| العنوان: | Analiza i uporaba člana u francuskome i hrvatskome jeziku : psiholingvistički aspekt i primjena u nastavi ; Analysis and Usage of Articles in French and Croatian Languages : Psycholinguistic Aspect and Application in Teaching |
|---|---|
| المؤلفون: | Pivčević, Maja |
| المساهمون: | Bajrić, Samir, Kresić Vukosav, Marijana |
| بيانات النشر: | Sveučilište u Zadru. University of Zadar. |
| سنة النشر: | 2019 |
| المجموعة: | University of Zadar Institutional Repository |
| مصطلحات موضوعية: | član, kategorija neodređenosti i određenosti, francuski jezik, hrvatski jezik, ovladavanje članom, poučavanje člana, međujezična svjesnost, article, category of indefiniteness/definiteness, French language, Croatian language, mastering the use of articles, teaching of articles, interlingual awareness, HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filologija, HUMANISTIC SCIENCES. Philology, Romanski jezici, Romanic languages, info:eu-repo/classification/udc/811.13(043.3) |
| الوصف: | U radu se, u svjetlu psihosistematike jezika, provodi morfološka i semantička kontrastivna analiza određenosti imenice u francuskom i hrvatskom jeziku s obzirom na član i njegove ekvivalente, s ponekim osvrtom i na engleski i talijanski jezik. S naglaskom na kognitivnom aspektu, u vidu razvijanja metajezične, međujezične i višejezične svjesnosti, proučava se problem usvajanja, uporabe i poučavanja člana. Nakon teorijskog dijela rada slijedi psiholingvističko istraživanje o ovladavanju francuskim sustavom člana te osviještenosti postojanja univerzalne kategorije neodređenosti/određenosti, prije i poslije induktivnog i konstruktivističkog pristupa problematici, kod hrvatskih srednjoškolskih učenika francuskog kao drugog ili trećeg stranog jezika te studenata francuskog jezika. Od prvotnog vjerovanja kako član označava rod, broj i padež imenice kojoj prethodi do izražavanja njene puke neodređenosti i određenosti, dolazi se do zaključka da je temeljna kategorija člana ekstenzitet (usp. Guillaume 1919). Usporedbom s jezikom kao što je hrvatski, koji tu malu riječ službeno ne poznaje, obraća se pozornost na razna druga ostvarenja determiniranosti imenice, a koja se u hrvatskome očituju na sintaktičkom ili leksičkom planu (usp. Kordić 1993, Silić 2000, Pranjković 2000, Šarić 2002, Marković 2002, Znika 2005). Predmet ovog istraživanja stoga je i imenica, budući da se (ne)određenost smatra njenom inherentnom kategorijom (usp. Marković 2002), pa su spoznaje do kojih se dolazi relevantne i za njenu analizu. Analizom korpusa koji obuhvaća nekolicinu suvremenih romana napisanih u originalu na francuskom jeziku i njihovih prijevoda na hrvatski jezik, te izraza koji se mogu čuti u standardnom i kolokvijalnom hrvatskom jeziku, zaključuje se kako hrvatski jezik uistinu može potvrditi postojanje ekvivalenta neodređenom članu ili barem člana u nastajanju (usp. Bajrić 2006). No, on se još uvijek prvenstveno pojavljuje iz stilskih razloga i ne može imati isti status kao član u francuskom jeziku (usp. Kuzmanić (Pivčević), Frleta ... |
| نوع الوثيقة: | doctoral or postdoctoral thesis |
| وصف الملف: | application/pdf |
| اللغة: | Croatian |
| Relation: | https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:3279; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:138608; https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:3279/datastream/PDF |
| الاتاحة: | https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:3279 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:138608 https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:3279/datastream/PDF |
| Rights: | http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ ; info:eu-repo/semantics/openAccess |
| رقم الانضمام: | edsbas.B222F62D |
| قاعدة البيانات: | BASE |
| الوصف غير متاح. |