U 21. stoljeću dolazi do pojave feminističkih teoretičarki arhivistike koje pozivaju na promjene u toj disciplini i arhivističkim postupcima poput vrednovanja kako bi se dao glas marginaliziranim zajednicama i dovelo do pravednijeg društva. To čine pozivanjem na pluralizaciju ove znanstvene discipline kroz koju bi se prihvaćale različite arhivske realnosti, kao i uvođenjem koncepata etike brige i radikalne empatije. Mijenja se i koncepcija vrijednosti gradiva, kao i uloga arhivista u njegovom vrednovanju. Pritom se poziva na vrednovanje s pozicije feminističkog stajališta, kao i uzimanje u obzir afektivne vrijednosti gradiva. Usporedno se pojavljuje i sve više arhiva zajednica koji su usko povezani uz feministički pristup arhivistici. Takvi arhivi uzimaju u obzir afektivnu vrijednost gradiva te djeluju u suradnji sa zajednicama koje predstavljaju. Pritom se znatno razlikuju od tradicionalnih mainstream arhiva s kojima često nisu u najboljim odnosima zbog njihovog nepravednog odnosa prema marginaliziranih skupinama. I njihov je cilj ostvarivanje pravednijeg društva u kojem će se različiti oblici znanja smatrati jednako vrijednima, kao i sprečavanje simboličkog uništavanja kroz davanje glasa marginaliziranim zajednicama. Ovaj rad istražuje i analizira utjecaj feminističke teorije na arhivistiku, promjenu diskursa struke i utjecaj na arhivsku praksu. In the 21st century, feminist theorists of archival science call for changes in archival science and archival processes, such as appraisal, to give a voice to marginalized communities and thus lead to a more just society. They do this by calling for the pluralization of this scientific discipline through which different archival realities would be accepted and by introducing the concepts of ethics of care and radical empathy. In addition, the conception of the value of archival material is also changing, as is the role of archivists in its appraisal. In this case, feminist theorists call for feminist standpoint appraisal and considering the material's affective value. At the same time, an increasing number of community archives is closely related to the feminist approach to archival science. Such archives consider the affective value of archival material and cooperate with the communities they represent. At the same time, they differ significantly from traditional mainstream archives, with whom they are often not on good terms because of their unfair treatment of marginalized groups. Their goal is to achieve a more just society in which different ways of knowing will be considered equally valuable and prevent symbolic annihilation by giving a voice to marginalized communities. This paper explores and analyzes the impact of feminist theory on archival science, the change in the profession's discourse and the impact on archival practice.