Reljefno-razvijeni tereni poput južnih/jugozapadnih brdskih ekspozicija jedni su od najpovoljnijih za uzgoj vinove loze. Međutim, uslijed nagiba takvi položaji su ujedno vrlo podložni eroziji i površinskom otjecanju, posebice nakon obilnijih oborina. Jedan od položaja u zagrebačkom vinogorju pokušališta Jazbina (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo) s izraženim nagibom (19 %) i tehnologijom međurednog travnatog malča je odabran za provedbu ovog istraživanja. U razdoblju istraživanja (rujan 2018. - veljača 2019.) na sredini međurednog prostora 20- godišnjeg vinograda sorte Pinot bijeli, postavljeni su sakupljači površinskog otjecanja unutar kojih je aplicirana poznata koncentracija nitratnog oblika dušika. Tijekom istraživanja u vinogradu su na meteorološkoj postaji (Pinova) kontinuirano bilježeni meteorološki i vegetacijski parametri te su pored prirodnih oborina simulirani i oborinski događaji različitog intenziteta. Neposredno nakon oborina obavljeno je mjerenje volumena površinskog otjecanja i njegovo uzorkovanje za laboratorijska ispitivanja koja su provedena u akreditiranom laboratoriju MELILAB Zavoda za melioracije. Rezultati istraživanja potvrđuju da intenzitet oborina na istraživanom vinogradarskom terenu znatno utječe na intenzitet površinskog otjecanja, kao i na određene kemijske promjene sastava vode koja otječe, odnosno koncentraciju nitrata. Temeljem navedenog zaključujemo da je u cilju sprječavanja mogućih negativnih učinaka u okolišu (npr. onečišćenje površinskih i/ili podzemnih vodnih resursa), nužno sve agrokemijske zahvate na vinogradarskim površinama provoditi sukladno dobrim (održivim) poljoprivrednim praksama.