Obraštanje mreža od kojih su izrađeni kavezi za uzgoj ribe predstavlja ozbiljan tehnički i ekonomski problem u akvakulturi širom svijeta. Posljedice obraštanja mreža moraju se uzeti u obzir prilikom dizajniranja i planiranja kaveznih struktura, jer obraštaj može drastično povećati težinu kaveza i opterećenje na plutnju. Naseljavanje biljnih i životinjskih organizama, te nakupljanje detritusa ima za posljedicu smanjenje veličine i zatvaranje oka mrežnih kaveza. Negativna posljedica smanjivanja veličine oka mreže je poremećena dinamika izmjene vode u kavezima. Sve ovo predstavlja problem uzgajivačima i od njih iziskuje nabavu dvostrukog broja mreža. Mreže je potrebno zamjenjivati i čistiti od obraštaja. Učestalost mijenjanja ovisi o dosta čimbenika kao što su: položaj kaveza (bliže obali ili off shore), produktivnost samog područja, godišnje doba, starost samog uzgajališta (zbog nakupljanja neiskorištenog P i N iz hrane u sedimentu). Sve to iziskuje visoke materijalne i radne troškove održavanja. Sam proces čišćenja izvađenih mreža od obraštaja nije adekvatan, pogotovo kod malih uzgajališta koja nemaju odgovarajuću opremu za to. Efikasnost antivegetativnih premaza dovodi se u pitanje radi njihovog negativnog učinka kako na obraštajne tako i na uzgajane organizme.